Fiskalni račun sa PIB-om kupca smatra se računom u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost: obvezniku PDV-a daje pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je promet u svrhu obavljanja delatnosti. Fiskalni račun bez PIB-a kupca može poslužiti kao verodostojna računovodstvena isprava za knjiženje troška, ali nije osnov za odbitak prethodnog PDV-a. Ta razlika određuje ceo dalji postupak — od knjiženja, preko PDV evidencije, do dokumentacije koju će kontrola tražiti.
Račun sa unetim PIB-om kompanije obrađuje se kao redovan ulazni račun: iznos PDV-a ulazi u evidenciju prethodnog poreza i u POPDV obrazac. Račun bez PIB-a unosi se samo u poslovne knjige kao trošak; iznos PDV-a se u tom slučaju knjiži zajedno sa nabavnom vrednošću i ne ide u evidencije za odbitak.
Ako je PIB izostavljen pri samom izdavanju, ispravka je moguća samo dok je transakcija sveža — prodavac na svom POS-u izvrši refundaciju pogrešnog računa i izda nov, ispravan fiskalni račun sa unetim PIB-om kupca. Naknadno dopisivanje, pečatiranje ili ručna korekcija na samom računu nemaju pravno dejstvo. Detalji postupka i vremenske granice ispravke pokriveni su u zasebnoj sekciji.
Šta tačno treba proveriti na samom računu
Polje koje nosi celu odluku zove se "Identifikator kupca" — na štampanom isečku pojavljuje se ispod zaglavlja prodavca, neposredno pre stavki, a u XML poruci koju POS šalje sistemu eFiskalizacije nalazi se kao posebno polje sa sopstvenim kodom tipa identifikatora. Često je na isečku naznačeno samo kao "PIB kupca", ali u zvaničnom šifarniku to je opštija kategorija koja obuhvata i druge tipove identifikatora.
Šifre koje se sreću u praksi prema šifarniku eFiskalizacije Poreske uprave:
- 10 — PIB. Pravna lica i preduzetnici. Jedini tip identifikatora koji obvezniku PDV-a daje pravo na odbitak prethodnog poreza po fiskalnom računu.
- 11 — JMBG. Fizičko lice, u posebnim slučajevima (npr. prodaja kojoj zakon traži identifikaciju krajnjeg potrošača). Račun sa JMBG-om nije osnov za odbitak prethodnog PDV-a poslodavca, čak i kada je plaćanje izvršeno službenom karticom.
- 12 — Broj lične karte. Ređi slučaj, takođe vezan za fizičko lice.
- 20 — JBKJS. Korisnici javnih sredstava (državni organi, lokalna samouprava, javne ustanove). Po pravilu prati posebnu obavezu izdavanja e-fakture kroz SEF.
Postoje i drugi tipovi identifikatora — broj pasoša za stranog kupca, EBS i slični — ali za uobičajenu B2B obradu računa relevantna su prva četiri.
Kod fiskalnog računa izdatog pravnom licu ili preduzetniku, kada je kupac obveznik koji se identifikuje za potrebe transakcije, PIB kupca na fiskalnom računu obavezno je polje pri samom izdavanju. Prodavac ga unosi u trenutku formiranja računa na POS-u; bez tog unosa POS izdaje običan fiskalni račun za fizičko lice, koji potom nije moguće "pretvoriti u" račun sa PIB-om bez refundacije.
Treba razdvojiti i dve uloge koje na isti račun mogu biti vezane različito: kupca i primaoca plaćanja. Kada zaposleni plaća sopstvenom platnom karticom za potrebe poslodavca, kartica služi samo za plaćanje — kupac je i dalje pravno lice (poslodavac), i njegov PIB mora biti unet pri izdavanju da bi račun služio kao osnov za odbitak. Ako PIB nije unet, scenario se rešava pravilima iz sekcija koje slede.
Mesto provere ne svodi se samo na štampani isečak. Posle skeniranja QR koda, zvanični prikaz Poreske uprave kroz portal eFiskalizacije prikazuje sve elemente uključujući tip i vrednost identifikatora kupca; to je najpouzdaniji način provere autentičnosti računa i tačnosti unetog identifikatora pre nego što račun uđe u poslovne knjige.
Pravilo i posledica za knjiženje i odbitak PDV-a
Pravilo je precizno postavljeno u Zakonu o porezu na dodatu vrednost: fiskalni račun koji sadrži PIB kupca i ostale propisane elemente smatra se računom u smislu ZPDV-a, te obvezniku PDV-a daje pravo na odbitak prethodnog poreza pod opštim uslovima — promet je u svrhu obavljanja delatnosti i namenjen oporezivim transakcijama. To znači da fiskalni račun za pravna lica, kada nosi PIB kupca, funkcioniše kao puna PDV faktura: ulazi u evidenciju primljenih računa i u POPDV obrazac kao osnov za odbitak.
Bez PIB-a kupca, isti taj račun gubi taj status, ali ne i svaki računovodstveni značaj. Fiskalni račun bez PIB-a kupca i dalje je verodostojna računovodstvena isprava — knjiži se kao trošak na rashode, sa odgovarajućim odobrenjem na strani obaveze prema dobavljaču ili blagajne, već prema načinu plaćanja. Ono čega na takvom računu nema jeste pravo na odbitak prethodnog poreza: iznos PDV-a se ne izdvaja i ne unosi u evidenciju za odbitak, već ulazi u nabavnu vrednost ili u trošak zajedno sa neto iznosom.
Praktična posledica za PDV evidenciju svodi se na jednu liniju: račun sa PIB-om ide i u poslovne knjige i u POPDV; račun bez PIB-a ide samo u poslovne knjige. Otuda i odgovor na često pitanje — može li se odbiti PDV po fiskalnom računu — svodi se na prisustvo PIB-a. Račun sa unetim PIB-om kompanije: da. Račun bez PIB-a: ne.
Istu logiku potvrđuju i objavljena mišljenja Ministarstva finansija i objašnjenja Poreske uprave, prema kojima je fiskalni račun sa PIB-om kupca priznat kao račun u smislu ZPDV-a, dok fiskalni račun bez PIB-a zadržava status verodostojne isprave za potrebe knjiženja, ali ne i za potrebe odbitka prethodnog poreza.
Šta uraditi kada PIB kupca nije unet
Ispravka pogrešnog ili izostavljenog PIB-a ne vrši se dopisivanjem, pečatom, naknadnim aneksom ni internom napomenom — jedini priznati mehanizam je da prodavac na svom POS-u izvrši refundaciju (storno) pogrešnog računa preko fiskalne kase i izda novi fiskalni račun sa unetim PIB-om kupca. To proizlazi iz logike sistema fiskalizacije: svaki fiskalni račun je u trenutku izdavanja zaveden u evidenciji Poreske uprave i menja se isključivo izdavanjem novog dokumenta koji ga poništava i zamenjuje, tehnički kroz storno na fiskalnoj kasi. Prema zvaničnim odgovorima Poreske uprave o eFiskalizaciji, na fiskalnim računima izdatim pravnim licima i preduzetnicima obavezno se upisuje PIB kupca, a kada se utvrdi greška na već izdatom računu, ispravka se sprovodi izdavanjem novog ispravnog računa preko refundacije prethodnog.
Ključno pitanje je vreme. "Odmah" u praksi znači dok je transakcija još sveža: dok je kupac još u prodavnici, dok smena nije zatvorena, dok dnevni izveštaj nije presečen. Što više vremena prođe — naročito posle preseka dnevnog izveštaja, kraja smene ili promene kase — manja je verovatnoća da prodavac uopšte može (ili hoće) da sprovede refundaciju. Posle zatvaranja meseca, situacija je i u tehničkom i u poreskom smislu praktično nepovratna za potrebe odbitka prethodnog poreza.
Posledica za računovođu koji propust uoči kasno — na obradi naloga krajem meseca — neugodna je, ali jasna. Pravo na odbitak prethodnog PDV-a po tom računu faktički više nije dostupno, osim ako prodavac dobrovoljno pristane na retroaktivnu refundaciju i ponovno izdavanje, što je u praksi retko izvodljivo i zavisi od dobre volje prodavca i tehničke izvodljivosti na njegovom POS-u. U većini slučajeva račun se knjiži kao trošak bez odbitka, a propust postaje interna pouka za zaposlene koji u maloprodaji koriste službenu karticu.
Česta zabluda u praksi: kupac nema jednostrano pravo da naknadno upiše svoj PIB u prazno polje računa, niti da se knjigovodstvenom napomenom "popravi" ono što je propušteno na POS-u. Fiskalni račun bez PIB-a kupca ostaje takav, i kao takav se knjiži — bez prava na odbitak. Pitanje "kako poništiti fiskalni račun bez PIB-a" zato ima samo jedan tačan odgovor: kod prodavca, na njegovom POS-u, dok to tehnički još ima smisla.
Specifične situacije: gotovina, službena kartica, javni sektor
Sredstvo plaćanja samo po sebi ne određuje da li je račun osnov za odbitak — to čini prisustvo PIB-a kupca. I gotovinska transakcija i plaćanje karticom, ako se na POS-u pri izdavanju unese PIB pravnog lica, daju fiskalni račun sa PIB-om kupca koji obvezniku omogućava odbitak prethodnog poreza. I obrnuto: plaćanje karticom bez unetog PIB-a daje običan fiskalni račun za fizičko lice.
Slučaj kada zaposleni u maloprodaji plaća sopstvenom ili službenom platnom karticom za potrebe poslodavca čest je izvor problema. Kartica služi samo za plaćanje; kupac za potrebe fiskalnog računa je pravno lice (poslodavac), i njegov PIB mora biti unet pri izdavanju. Ako zaposleni propusti da prodavcu navede PIB poslodavca, dobija lični račun — koji, kako pokriva prethodna sekcija, nije moguće naknadno "konvertovati" u račun za firmu.
Korporativna kartica i SEF stoje u posebnom odnosu. Za promet pravnim licima i preduzetnicima u određenim segmentima — naročito za promet sa korisnicima javnih sredstava i u nizu B2B slučajeva propisanih posebnim odredbama — prodavac može biti dužan da pored fiskalnog računa izda i e-fakturu kroz SEF. Drugim rečima: izdavanje fiskalnog računa sa PIB-om ne oslobađa obveznika obaveze da, kada zakon to traži, takođe izda i e-fakturu. Detalji pravila, obveznika i izuzetaka pokriveni su u članku Srbija SEF i eFaktura — pravila elektronskog fakturisanja.
Kupci iz javnog sektora dodatni su slučaj. Korisnik javnih sredstava — koji se identifikuje JBKJS-om — ima u određenom roku pravo da od prodavca zatraži e-fakturu kroz SEF kao osnov za realizaciju plaćanja iz budžeta. SEF prima isključivo elektronske fakture, te fiskalni račun u tom kanalu ne može biti samostalni osnov za plaćanje iz budžetskih sredstava. Fiskalni račun u tom slučaju ostaje prateći dokument o izvršenom prometu, ali ne i plaćivi dokument za korisnika javnih sredstava.
Kombinacija "fiskalni račun + e-faktura kroz SEF" u praksi se javlja redovno u B2B maloprodaji, naročito kod prodavaca čija struktura kupaca uključuje i obveznike koji insistiraju na e-fakturi za potrebe svojih internih sistema. Ova dva dokumenta nisu međusobno zamenljiva: jedan dokumentuje fiskalni promet u sistemu eFiskalizacije, drugi prenosi račun kroz SEF kao zvaničnu komunikaciju između strana.
Mesto fiskalnog računa u srpskom dokumentnom sistemu
Fiskalni račun je samostalan dokument u sistemu eFiskalizacije Poreske uprave i ne ulazi u SEF — drugačiji sistem, drugačija tehnologija, drugačija arhivska obaveza. Pored fiskalnog računa, srpsko poslovno okruženje koristi još tri dokumenta sa svojim posebnim ulogama. Interni račun u SEF-u koristi se za samostalno obračunavanje PDV-a u određenim transakcijama, najčešće kod nabavki od stranih dobavljača i u drugim slučajevima u kojima obveznik sam obračunava porez; pravila i rokovi za odbitak po tom osnovu razrađeni su u tekstu Pravila za interni račun u SEF-u i rok za odbitak PDV-a. E-faktura kroz SEF obavezna je za promet sa javnim sektorom i za odgovarajuće B2B obveznike i, kako pokriva prethodna sekcija, u nizu slučajeva izdaje se uporedo sa fiskalnim računom. EOtpremnica je odvojen sistem za prateće isprave o prevozu robe, ne deo SEF-a niti eFiskalizacije.
Za računovodstvene firme i AP timove koji procesiraju veliki broj fiskalnih računa tehnička strana posla — kako iz prikupljenih isečaka i XML zapisa izvući podatke u oblik pogodan za knjiženje — pokrivena je u zasebnom tekstu o izvozu podataka iz fiskalnih računa u Excel.
Za obveznike koji rade i sa hrvatskim dobavljačima ili kupcima, hrvatski sistem fiskalizacije razlikuje se od srpskog po obaveznim elementima i pravilima izdavanja; pregled tih elemenata sažet je u tekstu Hrvatski fiskalni račun — obavezni elementi. Hrvatski fiskalni račun, naravno, nije osnov za odbitak srpskog PDV-a, ali u prekograničnom prometu može biti relevantna prateća dokumentacija.
Najčešća pitanja u praksi
Mogu li knjižiti fiskalni račun bez PIB-a kupca? Da, kao trošak na rashode — fiskalni račun bez PIB-a i dalje je verodostojna računovodstvena isprava za poslovne knjige. Ono što takvom računu nedostaje je status računa u smislu ZPDV-a, te se po njemu ne ostvaruje pravo na odbitak prethodnog PDV-a; iznos PDV-a se knjiži zajedno sa neto iznosom, kao deo troška ili nabavne vrednosti.
Da li se PIB može dopisati naknadno? Ne. Jedini priznati način da račun dobije PIB jeste da prodavac na svom POS-u izvrši refundaciju (storno) prvog računa i izda novi fiskalni račun sa unetim PIB-om kupca. Ručno dopisivanje, pečat, poseban aneks ili interna napomena nemaju pravno dejstvo i ne menjaju status već izdatog fiskalnog računa.
Šta sa računima koji imaju JMBG umesto PIB-a? Račun sa JMBG-om je račun izdat fizičkom licu i nije osnov za odbitak prethodnog PDV-a poslodavca, čak i kada je plaćanje izvršeno službenom karticom kompanije. Da bi fiskalni račun služio za odbitak, identifikator kupca mora biti tipa 10 — PIB pravnog lica ili preduzetnika, unet u trenutku izdavanja.
Da li se za istu transakciju izdaje i fiskalni račun i e-faktura kroz SEF? U nizu B2B slučajeva — naročito pri prometu sa korisnicima javnih sredstava i za određene obveznike po posebnim odredbama — da. Fiskalni račun i e-faktura nisu međusobno zamenljivi: izdavanje jednog ne oslobađa prodavca obaveze izdavanja drugog kada zakon to izričito traži.
Šta ako je u polje PIB unet pogrešan broj (npr. PIB drugog pravnog lica)? Tretira se kao greška na izdatom računu i rešava istim mehanizmom kao i izostavljen PIB — refundacijom pogrešnog računa i izdavanjem novog, ispravnog. Naknadna ispravka samog izdatog dokumenta nije dozvoljena.
Invoice Data Extraction
Extract data from invoices and financial documents to structured spreadsheets. 50 free pages every month — no credit card required.
Related Articles
Explore adjacent guides and reference articles on this topic.
How to Extract Serbian Fiscal Receipts to Excel
Extract Serbian fiscal receipts to Excel using QR data, OCR fallback, and bookkeeping-ready columns for batches, review, and accounting export.
Ukraine PRRO Receipt Requirements: 2026 Guide
Ukraine PRRO receipt requirements explained: when settlement documents are required, mandatory fields, March 1, 2025 changes, and internet-sales delivery.
Serbia E-Invoicing Requirements: 2026 SEF Guide
Serbia SEF guide covering rollout dates, 2026 retail exceptions, fiscal-receipt sequencing, and how internal invoices and VAT records fit the workflow.